Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 3
06:30
Beogradska filharmonija: H.Berlioz - Romeo i Julija, 2. deo
07:15
Sabrana dela za klavir: Ivan Jevtić, 2. deo
08:02
Kulturni centar (R)
08:48
Telo grada (R)
09:40
Krugovi poezije: Edagr Alan Po (R)
10:00
Abu Dabi: Tradicija. Kultura i umetnost, (R)
10:45
Humor i satira: Izbori i Bečki kongres, 4-8
11:11
SO RTS: 180 godina SANU (R)
12:20
Mira Adanja Polak – Ekskluzivno: Garderober maršala Tita (R)
13:00
SO Akademije umetnosti Novi Sad svira Kaufmana i Bramsa (R)
13:45
Beogradska filharmonija: Vagner: „Tristan i Izolda“ i „Pesme Matilde“, dirigent Fabris Bolon, 1. deo (R)
14:35
Beogradska filharmonija: H.Berlioz - Romeo i Julija, 2. deo (R)
15:16
Sabrana dela za klavir: Ivan Jevtić, 2. deo (R)
16:01
Krimi-serija Zločinački porivi, japanske proizvodnje, urađena na osnovu romana koji potpisuje Tokoro Nukui.... Radnja prati neraskidive sudbine dvojice policijaca iz Metropoliten policijskog odeljenja u Tokiju. Jedna davna tragedija, uticala je da prošlost ostane nedorečena i da se kao takva vrati u trenutku kada se najmanje očekivala. Pored tekućih izazova kidnapovanja i ubistava, Odeljenje za kriminal tokijske policije imaće dodatnih iskušenja. Ona će dolaziti iz nemirne savesti starih sećanja. Borba će se odvijati na dva polja - unutrašnjem i spoljašnjem. Pobednikom će se nazvati samo onaj koji pobedi na oba polja, ali to može biti najviše samo jedan. Ovaj program je realizovan u saradnji sa Japanskom fondacijom.   Repriza , 05. maj u 00:06 i 08:02.
17:00
Prvih deset godina Kulturnog dnevnika. Prvi Kulturni dnevnik ugledao je 17. februara 2014. ,,svetlo ekrana” i to Prvog programa, do tada gotovo nedostupnom programima iz kulture dužim od priloga u ,,običnom” Dnevniku. Prvi utisak je bio pozitivan i svi su ga osetili: i publika, i kritika, i kolege, i oni koji su ga osmislili i oni koji su ga realizovali. Za deset godina emitovanja Kulturni dnevnik je dobio i ,,foto-robota” svog prosečnog gledaoca, a to je visokoobrazovani muškarac, starosti 50 godina, koji sa ostalim gledaocima pravi ne malu grupu od oko 200.000 ljudi koji ga prate svakog dana emitovanja.... O ,,trenutku” nastanka Kulturnog dnevnika, o velikim pripremama, kolegijalnom uzbuđenju, o postavljanju novih temelja kulture, kako u televizijskom programu tako i u samim gledaocima, o tehničkim i kreativnim inovacijama, mladim snagama, o njegovoj sadašnjosti i planovima za sledeću deceniju, pričaju oni koji ga iz dana u dan, iz nedelje u nedelju žurno i žustro pripremaju već celu deceniju. Učesnici: urednik Vojka Pajkić Đorđević, novinari Jelena Knežević, Miona Stanimirović; montažer Stevan Čvorović, organizator Milenko Jablanov, realizatori Maja Mandić, Sanja Redžić; voditelj Dragan Vučelić, odgovorni urednik Redakcije za kulturu od 2006. do 2015. Mirjana Bjelogrlić, kreativni direktor RTS-a od 2008. do 2021. Boris Miljković; urednik Kulturnog dnevnika Snežana Stamenković Jojić; odgovorni urednik Redakcije za kulturu od 2019. Olivera Milošević; arhitekta Slobodan Maldini; TV kritičar Dragan Ilić. Repriza , 05.maj u 04:10 i 12:10.
17:35
U poslednjoj epizodi serijala Narodno pozorište u deset činova, Narator odlazi iza scene i upoznaje sve one ljude koji su zaslužni za nastajanje i održavanje jedne predstave.... Želeći da otkrije šta podrazumeva posao kostimografa, modelara, scenskog maskera i garderobera, Narator se susreće i razgovara sa pozorišnim radnicima bez kojih jedna predstava ne bi mogla da postoji, ulazi u garderobe, krojačnicu, zaviruje iza scene. Paralelno, Narator će pratiti i pripremu predstave Garderober po tekstu Ronalda Harvuda, pomno posmatrajući interesantan odnos između garderoberke i dva glumca koji pripremaju uloge Sera i Normana. Igraju: Nebojša Dugalić, Aleksandra Nikolić, Predrag Ejdus, Branislav Zeremski Učestvuju: Marina Vukasović Medenica, Verica Mekić, Nijaz Memiš, Drena Drinić Autor serijala: Nebojša Bradić Scenaristi: Kristina Đuković i Dunja Petrović Reditelj: Miško Milojević   Repriza , 05.maj u 02:50 i 10:50.
18:10
Kako se osvajala sloboda govora putem omladinske štampe u bivšoj Jugoslaviji pedesetih godina prošlog veka? Koje nove teme su parirale tekstovima ozbiljnog socijalističkog tona? Kako su studenti postali nosioci kulturne i političke misli i kako se to reflektovalo na društvena dešavanja s kraja šezdesetih godina?... U ovoj emisiji govorimo o listovima koji su obeležili razdoblje od pedesetih do sedamdesetih godina 20. veka, s naglaskom na listove Omladina, Mladost i Student. Videćemo i na koji način se novinari i urednici nekadašnjih „omladinskih glasila” sećaju vremena „bratstva i jedinstva” i zašto se o ovom periodu govori kao o zlatnom dobu omladinske i studentske štampe? U emisiji govore novinari: Ivan Ivanji, Branka Otašević, Branka Krilović i Nikola Nešković. Autor emisije: Ivana Nićiforović   Repriza , 05.maj u 01:20 i 09:20.
18:45
Mornarički specijalci, 16-22, 2S
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Iskonski glumački instinkt Antonija Banderasa ostaće utisnut u radu Pedra Almodovara, a njihova saradnja iznedriće čak osam filmova.... Iako je Almodovar bez sumnje reditelj koji oslikava tajne ženskog srca, u Banderasu će pronaći muzu i inspiraciju, ali i glumca koji će u njegovim filmovima biti oličenje muževnosti. Ova njihova jedinstvena umetnička veza, koja traje već četrdeset godina, jeste veza između reditelja i glumca koji su se toliko zbližili, da će u filmu Bol i slava postati - jedno. Repriza , 05.maj u 07:05 i 15:05.
21:00
Emisija Muzičke redakcije posvećena velikom Pavlu Aksentijeviću, pojcu i ikonopiscu.... Pavle Aksentijević poje po transkripcijama neumskih zapisa od 12. do 18. veka i po sopstvenim zapisima oslanjajući se na živo usmeno predanje. Nastupa uz pozadinsku ravnu vokalnu liniju (ison) manjeg muškog vokalnog sastava, do 5 članova. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima i prve nagrade za interpretaciju vizantijskih napeva na Međunarodnom horskom festivalu u Grčkoj. Pre svega, ovaj velikan je akademski slikar i čuveni ikonopisac. NJegova slika i ton slave Boga na isti način.   Reditelj: Srboljub Božinović   Proizvodnja: 1997.   Repriza , 05. maj u 04:45 i 12:45.
21:30
Priča o nastanku jedne od najpopularnijih domaćih biografskih igranih TV serija ,,Aleksa Šantić” gotovo je jednako burna, kao i život pesnika kojim se bavi. Snimana u periodu od 1989. do 1990. godine, serija o velikom pesniku iz Mostara, jedna je od poslednjih projekata udruženih jugoslovenskih TV centara, snimana na autentičnim lokacijama Šantićevog rodnog grada. NJeno emitovanje prekinuo je raspad Jugoslavije.... Uzbudljiv unutrašnji život vođen autentičnim stvaralačkim nervom Alekse Šantića, u doba velikih kulturnih i političkih previranja, vešto su scenaristički uobličili Đorđe Lebović i Josip Lešić prema Lebovićevom romanu. Režija Aleksandra Jevđevića i prvoklasna  plejada glumaca, uz prepeve Šantićevih stihova u izvođenju Dragana Stojnića stvorili i danas popularnu i jedinstvenu igranu seriju o velikom pesniku.   Sagovornici: Branislav Lečić, glumac, Vanja Šibalić, profesorka televizijske produkcije, FDU, dr Vladimir Vukomanović Rastegorac, književni kritičar.   Repriza , 05.maj u 05:15 i 13:15.
22:20
Jedno od najznačajnijih i najpopularnijih dela simfonijske muzike – Bramsova Četvrta simfonija, izvedena je u Kolarčevoj zadužbini 19. februara prošle godine. Simfonijski orkestar RTS-a predvodio je Srboljub Srba Dinić, koji svoju karijeru sa velikim uspehom gradi na našim, ali i na inostranim muzičkim scenama.... Dinić je potekao iz porodice sa dugom muzičkom tradicijom. Studirao je klavir i kamernu muziku u Beogradu, a dirigovanje u Bonu i Skoplju. Internacionalnu karijeru započinje 1995. godine u Bazelu i Bonu. Bio je prvi kapelmajstor u Operi u Bernu, zatim šef-dirigent, ali i muzički direktor te kuće. Radio je kao umetnički direktor i šef-dirigent Teatro de Bellas Artes u Meksiko Sitiju, dok je od 2014. do 2019. godine bio šef-dirigent kamernog orkestra Gudači Svetog Đorđa.   Gostovao je u mnogim operskim kućama širom Evrope i sveta, a među orkestrima sa kojima je sarađivao jesu i: Staatskapelle Dresden, Münchner Symphoniker, Hamburger Symphoniker, Staatsorchester Stuttgart, Essener Philharmoniker, Basel Sinfonieorchester, Orquesta estable de teatro Colón, Orchestra di Verona, Orchestra comunale di Bologna, Shanghai Symphonie Orchestra, Taipeh Symphonie Orchestra, Orquesta de Valencia, Beogradska filharmonija, Vojvođanski simfonijski orkestar i mnogi drugi.   Repriza , 05.maj u 03:25 i 11:25.
23:05
Pisac Danilo Kiš, iako više nije među nama, ne prestaje da uzbuđuje čitaoce, ali i da polariše javnost oko svog imena, svojih stavova i svoga poetičko-političkog nasleđa. Za života osporavan koliko i slavljen, Danilo Kiš je danas klasik srpske književnosti sa Ahilovom petom, ali i nedvosmisleni zaštitni znak mnogih mladih pisaca, od Srbije do Crne Gore, Bosne i Hercegovine, koji idu njegovim stopama.... Ko je bio, kako i kada je postao pisac, šta se dešavalo u prelomnim trenucima njegovog života i literarne karijere - na ova pitanja u dokumentarnoj emisiji Dosije Kiš: trideset godina kasnije, odgovaraju oni koji su ga najduže i najintimnije poznavali: Filip David, Vida Ognjenović i Božo Koprivica. Snimana u Beogradu, Novom Sadu i Subotici, ova emisija prati životni put Danijela Kona, koji je krštenjem u Uspenskoj crkvi u Novom Sadu postao Danilo Kiš. Urednik i voditelj: Aleksandar Gatalica Direktor fotografije: Dušan Živković, Grafički urednik: Emanuela Tasan-Lukić Montažer: Miroslav Nikolov     Repriza , 05.maj u 06:35 i 14:35.
23:35
Ariljska letnja muzička manifestacija (Arlemm) za svojih četrnaest godina postojanja ne odustaje od koncepta širenja i podsticanja muzičke kulture u Srbiji.... Pružanje mogućnosti deci i mladima za dalja usavršavanja, pronalazak novih mladih talenata i formiranje podsticajnog okruženja za razvoj ovog vida stvaralaštva, čine osnov te manifestacije. Okupljajući najbolje umetnike i muzičare, Arlemm teži da stanovništvu pruži mogućnost posete vrhunskim koncertima i na taj način izgradi svest o pravim kulturnim vrednostima. Pred gledaocima je koncert Divne ljubojević i Hora Melodi održan u okviru festivala 2020. godine.   Repriza , 05.maj u 06:05 i 14:05.
00:06
Zločinački porivi, 12-12 (R)
01:05
Čovek i kamen: Muzej minmerala pančevo, 8-12
01:20
Omladinska štampa u Jugoslaviji, 1-5 (R)
01:55
Hroničari pozorišnog života slažu se u tome da je retko koji jubilej obeležen tako bogato kao 150-godišnjica rođenja Branislava Nušića. Pored izložbi, posebnih izdanja i naučnih skupova, pečat jubilarnoj godini dala je upravo intenzivna pozorišna produkcija. Nušić je igran u originalu, klasično, u vidu reinterpretacija ili po tekstovima inspirisanim njegovim opusom.... Da Nušića nikad nije dosta, pokazalo je to što su pojedina pozorišta, koja ga već imaju na repertoaru, ponovo posegla za njegovim komedijama. Narodno pozorište u Beogradu premijerno je izvelo mladalački Nušićev komad Narodni poslanik. Emisija Mislim, Nušić, Kulturno-obrazovnog programa RTS-a, bavi se Nušićem kojeg je u 2014. videla beogradska publika. To je 11 ostvarenja: Srećan rođendan, gospodine Nušiću, Zvezdara teatra, Kabare Nušić Pozorišta Zoran Radmilović u Zaječaru, Ministarka Pozorišta Boško Buha u Beogradu i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Sumnjivo lice Jugoslovenskog dramskog, Tri klase i gospođa Nušić Beogradskog dramskog, Ožalošćena porodica Ateljea 212, Mister dolar Narodnog pozorišta Subotica, Doktor Nušić Narodnog pozorišta u Somboru i u Kruševcu, Pokojnik Teatra Bojan Stupica. Kako prići Nušiću, koje zamke čekaju reditelje, šta je danas ključna aktuelnost Nušićeve komike... to su samo neke teme o kojima govore Dušan Kovačević, Branislav Lečić, Radovan Vujović, Nebojša Bradić, Igor Vuk Torbica, Radoslav Milenković, Radmila Živković, dr Raško Jovanović, Snežana Trišić, Jovana Tomić, Kokan Mladenović, Dimitrije Kokanov, Milica Kralj, Ivan Medenica, Branimir Brstina, Saša Gabrić. Montaža: Svetlana Crnjanski i Marija Bogićević. Autor i urednik: Branka Krilović Reditelj: Miško Milojević     Repriza u 14:35.
02:50
Narodno pozorište u 10 činova: Garderoberka, 8-10 (R)
03:25
SO RTS, dirigent Srboljub Dinić: Johanes Brams – Simfonija br.4, e-mol, Op.98 (R)
04:10
Arhiv.doc: Kulturni perpetum mobile (R)
04:45
Pavle Aksentijević: Pojac (R)
06:05
Arlemm: Divna i Melodi (R)
06:35
Dosije Kiš: 30 godina kansije (R)
07:05
Banderas i Almodovar: Bol i slava (R)
08:02
Zločinački porivi, 12-12 (R)
09:05
Čovek i kamen: Muzej minmerala pančevo, 8-12 (R)
09:20
Omladinska štampa u Jugoslaviji, 1-5 (R)
09:55
Mislim, Nušić (R)
10:50
Narodno pozorište u 10 činova: Garderoberka, 8-10 (R)
11:25
SO RTS, dirigent Srboljub Dinić: Johanes Brams – Simfonija br.4, e-mol, Op.98 (R)
12:10
Arhiv.doc: Kulturni perpetum mobile (R)
12:45
Pavle Aksentijević: Pojac (R)
13:15
Zavodljiva televizija: Tv serija – Aleksa Šantić, (R)
14:05
Arlemm: Divna i Melodi (R)
14:35
Dosije Kiš: 30 godina kansije (R)
15:05
Banderas i Almodovar: Bol i slav (R)
16:01
Život između kopna i mora podrazumeva stalne izazove. U ritmu smena plime i oseke, zavirićemo u burni život malih heroja koji nekoliko puta dnevno prkose neukrotivim silama okeana. Oni se čvrsto hvataju za stenu, prepuštaju se morskoj struji ili se valjaju u žestokim talasima. Izdržljivi i izuzetno domišljati, ovi minijaturni stanovnici prilagodili su se surovom životu jer primenjuju razne strategije zahvaljujući kojima uspevaju da odole opasnim vremenskim uslovima. Serijal Neustrašivi ljubimci sa morskih dubina kroz četiri satne epizode vodi nas u nemilosrdni ali očaravjući morski svet Kanade, Australije, Afrike i Evrope.... Na obalama Zanzibara, svakih 12 sati okean se povuče i do nekolliko stotina metara. Probijajući se kroz mangrove i zapetljanu morsku travu, pratimo nedaće zalutalog mladunčeta kornjače i na ovom putu upoznajemo nesvakidašnje životinjske vrste koje su postale majstori umeća kamuflaže i preživljavanja.  Duž nepreglednih plaža Zanzibara proteže se podvodni lavirint stena, korala i morske trave, naseljen fascinantnim stvorenjima. U ovim tirkiznim vodama, neke vrste nose upečatljive boje, dok druge više vole diskreciju, gotovo savršeno kamuflirane. Na drugom kraju obale, visoko na plaži, sezona je izleganja zelene kornjače iz položenih jaja. Neustrašive i odlučne, ove male heroine moraju što pre stići do otvorenog mora. Ali stvari ne idu uvek prema planu.     Repriza , 06.maj u 00:16 i 08:07.
16:53
Kada jedna institucija, kakva je Srpska akademija nauka i umetnosti, proslavlja 175 godina postojanja, obično se prave emisije koje govore o prošlosti, osnivačima prve preteče Društva srpske slovesnosti. Ekipa Dokumentarnog programa RTS, na čelu sa urednikom Aleksandrom Gatalicom, želela je da napravi drugačiju emisiju - o živoj prošlosti, koja svoje plodove daje u sadašnjosti i davaće u budućnosti. Emisija je nazvana po maksimi ruskih avangardista Budućnost je iza nas.... Četvorica akademika odabrani su da predstave generacije mnogih akademika koji su još u devetnaestom veku započeli poslove koji se nastavljaju i danas. Velika dokumentarna emisija RTS Budućnost je iza nas prati tako sudbine Stojana Novakovića, našeg prvog leksikografa, Mihaila Valtrovića, osnivača srpske arheologije, Stevana Stojanovića Mokranjca, prvog melografa, zapisivača narodnih melodija na terenu i Milutina Milankovića, srpskog klimatologa. Urednik i autor emisije: Aleksandar Gatalica, snimatelj: Dragan Stanojković, reditelj: Nenad Krkelić, Redakcija dokumentarnog programa RTS.   Repriza 06.maj u 01:10 i 09:05.
17:45
Do detalja: Selimir Radulović
18:15
Ostrva Ogasavara su hiljadama kilometara udaljena od kopna. Do njih se dolazi nakon celodnevne plovidbe feribotom, koji jednom nedeljno polazi iz Tokija. Arhipelag čini više od trideset ostrva različite veličine.... Klima na ovim suptropskim ostrvima je blaga tokom čitave godine. Tri stotine biljnih vrsta krase ova ostrva osobene prirode. U skladu sa tim, endemske vrste biljaka i životinja usvojile su neobične karakteristike. Jedna od mnogih raritetnih vrsta je i boninska leteća lisica - vrsta slepog miša. Ona je jedini sisar koji potiče upravo sa ovih ostrva. Repriza , 06.maj u 02:40 i 10:35.
18:34
Serijal posvećen istoriji i opstanku radničke klase.... Ova epizoda upoznaje nas sa problemima mehanicističkog poimanja čoveka. Taj mehanicizam najdrastičnije i najplastičnije predstavlja pokretna fabrička traka. Pored nje i sam čovek izgleda kao deo mašine. Pored monotonije koja odlikuje ovakvu vrstu posla, tu su i učestale povrede i smrtni slučajevi uslovljeni nepažnjom ili tehničkim razlozima. Pored toga, postoji više bolesti koje se vezuju za poslove fabričkih ili rudarskih kompleksa. Primer koji ide korak dalje jeste i taj da sam pojam umora nije bio legitiman sve do početka dvadesetog veka. Pripisivan je lenjosti ili bezvoljnosti. Na kraju puta obespravljenog radnika, za njega ostaju dva izbora: smrt ili štrajk.   Repriza , 06. maj u 03:00 i 10:55.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
U prelepom ambijentu kripte Hrama Svetog Save, održan je vaskršnji koncert 9. aprila 2018. godine.... Obeležavajući ovaj veliki hrišćanski praznik, nastupili su Hor Branko iz Niša, Dečji hor Kolibri, Dečji hor RTS-a, Akademski hor Collegium musicum i Hor Beogradski madrigalisti. Brojnim muzičarima na ovom koncertu, pridružio se i glumac Nebojša Dugalić, koji je svojim kazivanjima upotpunio praznični ugođaj. Repriza , 06. maj u 03:55 i 11:50.
21:35
Čedomir Mirković i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB. Urednik Spomenka Nedić u deset polusatnih dokumentarnih reportaža predstavlja najznačajnija utvrđenja na RTS 3 emituje serijal Utvrđeni gradovi, stvaran u vreme kada je Školski program vodio našem prostoru.... Druga emisija posvećena je Caričinom gradu, tipičnom ranovizantijskom naselju u blizini Lebana, koje je trajalo manje od jednog veka. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da je grad zadužbina cara Justinijana, da se nalazio u blizini glavnog antičkog puta za Solun i Carigrad i imao važan strateški položaj, da bi posle slovenskog osvajanja zamro. Repriza , 06. maj u 05:25 i 13:20.
22:10
U ovoj epizodi gledaoci će saznati kakva je bila uloga Aleksandra Rankovića u dogovaranju sa Saveznicima završnih operacija za oslobođenje Jugoslavije; sprečavanju pobune Albanaca na KiM krajem 1944; uništavanju kvislinških snaga zarobljenih u Sloveniji i JVuO na Zelengori u maju 1945. godine i hapšenju Drže Mihailovića.... Posebno će biti objašnjena uloga Nikole Kalabića u tome, kao i njegova sudbina posle rata. Biće prikazana akcija Gvardijan kao jedna od najvećih akcija Udbe u kojoj je ubijeno ili uhapšeno 96 ustaških terorista. Zašto je akcija prekinuta kada je pripremano hapšenje Ante Pavelića. Značajan deo ove epizode posvećen je Informbirou i Golom otoku, kao jednoj od najvećih mrlja u radu slžbi bezbednosti. Kakva je uloga Aleksandra Rankovića u vezi s tim. Zašto je Dobrica Ćosić odlazio na Goli otok. Šta je Tito tržio od Rankovića u odnosu na Arsu Jovanovića, Andriju Hebranga i Sretena Žujovića. Glumci:   Nebojša Dugalić , Vaja Dujović , Dragan Vujić Vujke , Hadži Nenad Maričić , Radomir Nikolić , Radoje Čupić   Scenarista: Svetko Kovač, Reditelj: Nedeljko Kovačić     Repriza , 06.maj u 05:55 i 13:50.
23:05
Reditelj Jug Đorđević potiče iz umetničke porodice. NJegova majka Radmila Kocevska je glumica ansambla Pozorišta Bora Stanković u Vranju. Sestra Emilija bavi se muzikom, Julija vizuelnom umetnošću. Odrastao je u pozorištu, a počeo da režira kao dečak, u svom dvoroštu. Glumci su bili njegovi vršnjaci, a publika bake iz komšiluka.... Rođen je 1993. godine u Vranju. U rodnom gradu završva osnovnu školu. Srednju umetničku u Americi. Diplomirao je pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Dušana Petrovića i Nikole Jevtića. Radio je kao asistent u Pozorištu na Terazijama na mjuziklu Fantom iz opere u režiji Juga Radivojevića, kao i u beogradskom Narodnom pozorištu Šilerovu Mariju Stjuart u režiji Miloša Lolića. Bio je asistent i Jerneju Lorenciju na autorskom projektu Carstvo nebesko na Bitefu. Prvu profesionalnu režiju predstave Kepler ostvario je sa 24 godine u Pozorištu Bora Stanković u Vranju, po tekstu Tijane Grumić, sa kojom je podelio Specijalnu nagradu za novu pozorišnu osećajnost na Festivalu Joakim Vujić. Ista predstava bila je u selekciji 63. Sterijinog pozorja. Jug sa juga Srbije nema percepciju da je Beograd meka pozorišnog života. Zato sa uspehom režira u Kraljevu, Čačku, Užicu, Somboru, gde brusi neku svoju, novu poetiku. U Vranju, u pozorištu Bora Stanković Nečistu krv radi sa sedam glumica u ulozi Sofke, osvoja brojne nagrade na festivalima, ali i naklonost publike. U Beogradskom dramskom zatim režira Kišne kapi na vrelom kamenju o komleksnim mehanizmima manipulacije i Molijerovog Mizantropa sa ženom u naslovnoj ulozi. Režiji namerno pristupa drugačije od onoga kako su učili na fakultetu, uvek duboko promišljeno, začudno i neočekivano. Voli da krši pravila i smišlja nova. Kaže da je umoran od agresivnog angažovanog pozorišta sa političkom pozadinom i veruje da je priča o tri generacije jedne porodice angažovanija od bilo kog drugog “angažovanog pozorišta”.  Ali se ne libi da govori o nevidljivim društvenim manipulacijama i ljudskim granicama dopuštanja i trpljenja. Veruje da autor u pozorištu mora biti iskren i sebi dosledan, da ne laže sa scene, ni sebe ni publiku, da za svaku režiju treba pronaći formu za publiku obvg vremena i da život piše umetnost, a umentost život. autorka i urednica Olivera Milošević snimatelj Vasko Vasović montaža Jakov Pejov režija Milica Mitrović     Repriza , 06.maj u 06:50 i 14:45.
23:40
Trag: Duško Radović
00:16
Neustrašivi borci sa morskih obala: Zanzibar, 4-4 (R)
01:10
Budućnost je iza nas (R)
02:05
Do detalja: Selimir Radulović (R)
02:40
Svetska kulturna baština Japana, 4-5 (R)
03:00
Istorija evropske radničke klase: Vreme rada na traci, 3-4 (R)
03:55
Deseti vaskršnji koncert horova u Kripti hrama Svetog Save (R)
05:25
Utvrđeni gradovi: Caričin grad (R)
06:50
Metamorfoze: Jug Đorđević (R)
07:25
Trag: Duško Radović (R)
08:02
Neustrašivi borci sa morskih obala: Zanzibar, 4-4 (R)
09:00
Budućnost je iza nas (R)
09:55
Do detalja: Selimir Radulović (R)
10:30
Svetska kulturna baština Japana, 4-5 (R)
10:50
Istorija evropske radničke klase: Vreme rada na traci, 3-4 (R)
11:50
Deseti vaskršnji koncert horova u Kripti hrama Svetog Save (R)
13:20
Utvrđeni gradovi: Caričin grad (R)
13:50
Drug Marko, 5-10 (R)
14:45
Metamorfoze: Jug Đorđević (R)
15:20
Trag: Duško Radović (R)
16:01
Premijera dela Isidore Žebeljan Konji Svetog Marka bila je u oktobru 2004. u Veneciji, u izvođenju Simfonijskog orkestra „Friuli Venezia Giulija i dirigenta Kristofa Popena iz Nemačke, a propraćena je pohvalnim kritikama italijanske štampe... Kao jedan od najistaknutijih srpskih kompozitora pozorišne i filmske muzike, dobitnica je i tri Sterijine nagrade i četiri nagrade Bijenala scenskog dizajna, a u oblasti umetničke muzike laureat je Genesis Opera Prize takmičenja u Londonu i nagrada Stevan Stojanović Mokranjac i Vasilije Mokranjac. Kompozicija Konji Svetog Marka inspirisana je legendom o bronzanim statuama četiri konja na Crkvi Sv. Marka u Veneciji. Grčki vajar Lisip, napravio ih je upotrebivši specijalnu leguru bronze, čiju formulu do danas niko nije uspeo da odgonetne. Osnovno svojstvo legure je neograničeno trajanje. Delo složenim ritmovima, harmonijom i instrumentima, govori o bronzanim statuama, njihovoj neizvesnoj sudbini, o putovanjima na udaljena mesta, gde su bili simbol moći, naročito o tome da su od nastanka do danas ostali gotovo nepromenjeni. Urednik emisije: Dragana Pantić Repriza , 07.maj u 00:01 i 08:02.
16:30
U drugoj epizodi nazvanoj ,,Majstor i igrači” videćete i osetiti priču o Dimitriju Parliću, najznačajnijem koreografu svog vremena, ali i baletskom igraču vrhunskog kvaliteta koji je, zapravo, načinio identitet beogradske igre autentičnim i jedinstvenim.... U ovom razmatranju istorije igre kod nas, primećujemo i odlazak ruskih umetnika, koji su postavili i usmerili razvoj baleta u našim krajevima - čak bismo ovu epizodu mogli da nazovemo - Rusi odlaze. No, sticajem istorijskih okolnosti, stvorili su se uslovi i prostor za razvitak naše, jugoslovenske, beogradske autentične kreacije, prodor jedinstvanog talenta, u obličju Mite Parlića. Sa Marijom Janković-Šehović putovaćemo bajkovitim prostorom igre i Parlićevih majstorija, a svojim iskustvom i znanjem pomoći će nam Konstantin Tešea, jedan od izvanrednih umetnika našeg baleta. Centralna tema biće priča o muškarcima u baletu - često ovlaš interpretirana, pomalo skrajnuta i sporedna. No, oba Konstantina, u ovoj epizodi Tešea a kasnije Kostjukov, pomoći će nam da bolje razumemo ovaj fenomen.   Repriza , 07.maj u 00:30 i 08:30.
17:00
Odnos između učenika i učitelja vrlo je delikatan, ponekad skoro kao roditeljski. Divljenje i ljubav, ali i određena vrsta sukoba sa učiteljem, ozbiljan je motiv za svakog učenika.... Veliki učitelji su oni koji sebe mogu da učine nepotrebnim. Svaki problem može da se reši na više načina. Dobar učitelj će prepoznati nove talente kod učenika, usmeravajući ga ka uspehu u novim naučnim disciplinama.   Repriza , 07. maj u 01:00 i 09:00.
17:30
Jevreji su živeli vekovima na teritoriji Balkana, a u Dalmaciji su pronađeni dokazi o njihovom prisustvu još u rimsko doba. Želeli smo da prikažemo kako su izgledali svakodnevni život, tradicija i kultura Jevreja na ovim prostorima. Trilogija ,,Tragom Jevreja na Balkanu” snimana je u Srbiji, Dalmaciji i u Sarajevu.... U septembru smo proslavili Roš Hašanu, jevrejsku Novu godinu sa jevrejskom zajednicom u Sarajevu. Porodica Nikolić nas je ugostila na Šabat i probali smo pastel - tradicionalnu pitu sa mesom, koja se priprema za ovaj praznik. Posetili smo jevrejski geto u Dubrovniku, kao i jevrejsko groblje na Marjanu u Splitu, koje datira iz šesnaestog veka. Arhitekta i konzervator Goran Nikšić proveo nas je kroz podrume Dioklecijanove palate u Splitu, gde su bile jevrejske radionice u antičko doba. Sonja Elazar iz Sarajeva, autorka knjige ,,Iz albuma bosanskih Sefarda” opisala nam je običaje na sefardskim venčanjima, a Draginja Maskareli iz Muzeja primenjenih umetnosti u Beogradu pokazala nam je bindali haljinu - venčanu haljinu Jevrejki. Sa Robertom Sabadošem iz Jevrejske opštine u Subotici i sa Anom Lebl iz Jevrejske opštine u Splitu, razgovarali smo o tome kako se raspad Jugoslavije odrazio na poimanje jevrejskog identiteta i šta on znači za Jevreje danas. Segment stradanja svakako je nezaobilazan kada je reč o Jevrejima. Više o logoru i žrtvama logora Staro Sajmište saznali smo od dr Davora Stipića. Profesor Vuk Dautović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, objasnio nam je zašto postoje zablude i stereotipi o Jevrejima kao moćnicima i bogatašima, a profesorka Amira Sadiković sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu govorila nam je o izazovima da se sačuva ladino jezik - mešavina hebrejskog i španskog, kojim su pričali Sefardi. Kako zvuči taj jezik čuli smo od Erne Debevec, koja je za našu emisiju podelila anegdote iz svog detinjstva. Naša bivša ambasadorka u Izraelu Krinka Vidaković Petrov i muzikolog Dušan Mihalek, koji još uvek živi u Izraelu, govorili su nam o odnosu Jevreja prema Srbima danas. Prvu emisiju posvećenu jevrejskoj zajednici u Srbiji snimali smo u Beogradu, Zemunu, Novom Sadu i Subotici. Malo je poznato da je prvu loptu za fudbal u Srbiju doneo Jevrejin Hugo Buli sa studija u Berlinu. Takođe, najstariji jevrejski hor na svetu je hor ,,Braća Baruh” koji je osnovala Jevrejska opština u Beogradu. Osim toga, melodija čuvene sarajevske sevdalinke ,,Kad ja pođoh na Bembašu” jeste melodija iz jevrejske molitve i ova pesma se prvobitno izvodila na ladinu - jeziku sefardskih Jevreja. U ova nemirna vremena treba pamtiti ljude koji sa nama žive vekovima i dele naše radosti i patnje. Urednik emisije je Milena Vujović Repriza ,07. maj u 01:30 i 09:30.
18:00
Na Žićinom rođendanu, između ostalih gostiju, nalazi se i brat njegove žene Dare, koji ga nagovara da se angažuje kao klovn.... Žići baš nije do toga. Nastavlja da se bavi autoprevozničkim poslom. Baja, s druge strane, nikako ne može da se oslobodi ljubavnih avantura nakon razočaravajućeg iskustva sa Silvanom. Baja i Žića preuzimaju vožnju za Grgu Murinja, vlasnika nižerazrednog fudbalskog kluba i nekoga ko za sebe veruje da ima viziju. Murinjova partnerka, Milena, ekspresno se zaljubi u Baju i hoće da pobegne sa njim. Scenario: Gordan Mihić Režija: Filip Čolović Glavne uloge u šestoj epizodi: Nenad Jezdić, Tihomir Stanić, Paulina Manov, Branislav Zeremski, Marko Gvero, Milena Predić i Lora Orlović. Repriza , 07.maj u 02:00 i 10:00.
18:55
Milan Kovačević , autor serijala „Karavan”, i Dragan Kulišić, snimatelj, prepešačili su 1975. godine planinu Grmeč u potrazi za lepim pejzažima i zanimljivim pričama.... Zabeležili su kamerom borbu bikova, ribolovce pored reke Dabra, brezove šume, vodenice, pašnjake, žetvu pšenice i seču drva u planini. Ekipa „Karavana” obišla je rodnu kuću revolucionara Sime Miljuša i mesto na kome se nalazila partizanska bolnica, u selu Korčanici.   Repriza , 07.maj u 02:55 i 10:55.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Dokumentarni film „Total: Anatomija ekomanipulacije“ pruža nam uvid u ekskluzivno istraživanje o ,,Total Enerdžizu“, naftnoj i gasnoj kompaniji, koja se surovo bori da održi svoju hegemoniju u svetu u kom klimatska kriza prelazi sve granice i ubrzano postaje alarmantna. Film premijerno prikazuje intervjue sa njenim najvećim stručnjacima i izvršnim direktorima.... Ovaj gigant sa preko 1.000 podružnica, koji je izgradio svoje carstvo u 130 zemalja proizvodnjom nafte i gasa, postaje TotalEnergies u 2021. godini, promenom imena i logotipa. Kako naftna kompanija može odjednom postati kompanija koja proizvodi energiju? Može li TotalEnergies zaista biti verodostojan igrač u energetskoj tranziciji? Od francuskog sedišta, pa sve do vetro-parkova u Novom Meksiku, ljudi su uvereni da je ova transformacija stvarna. Inženjeri organizacije Total Enerdžiz, kao i njen izvršni direktor, uveravaju nas da ovo nije ekomanipulacija i da su naša budućnost i budućnost planete sada neraskidivo povezani sa razvojem kompanije. Ali od Teksasa do Ugande, uključujući Meksički zaliv, nafta i gas su i dalje osnovne aktivnosti ove multinacionalne organizacije, što budi sumnje u efikasnost najavljene ekološke tranzicije koja se sprovodi agresivno i pompezno.   Repriza , 07.maj u 07:00 i 15:00.
21:00
Tv lica: Nikoleta Novak
21:45
Veliki koncert salsa benda sa Kube Havana D' Primera, održan je u beogradskoj Barutani, jula 2019. godine.... Bend je osnovao Alexander Abreu, harizmatični mladi kubanski pevač, ali i višestruko nagrađivani džez trubač, koga smatraju najsvestranijim kubanskim muzičarem. Stvarajući i izvodeći muziku koja je spoj salse, džeza, fanka, afrokubanskog ritma, Abreu je za svoj bend odabrao 16 izvrsnih i uticajnih muzičara. Repriza , 07. maj u 05:20 i 13:20.
22:35
U vreme kada su se odigrali, balkanski ratovi za srpski narod predstavljali su uvod u slavu. NJih je iznela hrabrost pokolenja bez protekcije i patriotizam bez odstupnice.... Da li se promenila vizura srpskih istoričara, kakva je percepcija u svetskoj istoriografiji o balkanskim ratovima? Da li je istorija pretrpela reviziju? Koja su ostala sporna i otvorena pitanja koja u javnom životu i sada izazivaju antagonizme i konflikte?   Repriza , 07.maj u 04:00 i 12:00.
23:10
Mnoge političke partije i pokreti na Balkanu, deklarisali su se kao obnavljači starih vrednosti, koje su bile izvor moći i napretka, a sadašnja stagnacija, ili nazadovanje, upravo je posledica zaborava ili odustajanja od tih vrednosti.... Najspektakularnije i najživlje ovi politički i propagandni programi izbili su na Balkanu u dva navrata: prvi put u vreme raspada Osmanskog carstva, kada je trebalo definisati ne samo nacionalni identitet, već i državnu teritoriju, i drugi put, nedavno, posle sloma komunizma, kada je to sve trebalo ponoviti. Da li u otklanjanju osmanskog i komunističkog nasleđa obnavljati idealizovanu prošlost, ili ući u rizik stvaranja novog i nepoznatog - bio je, u oba pokušaja, kriterijum po kojem su se političke partije delile na konzervativne i moderne.     Scenarista: Božidar Nikolić   Repriza , 07. maj u 06:10 i 14:10.
00:01
Metamuzika: Konji Svetog Marka (R)
00:30
Sto godina baleta u Narodnom pozorištu: Majstori i igrači, 2-4 (R)
01:00
Kako misli akademija: Rat i mir, 8-14 (R)
01:30
Tragom Jevreja na Balkanu: Srbija, 1-3 (R)
02:00
Kamiondžije DOO, 6-20, 1S (R)
02:55
TV Beograd: Karavan – Grmeč
03:30
Srbi sa petog kontinenta: Tri priče iz Melburna
04:00
Savremo tumačenje srpske istorije: Prvi Balkanski rat 1912-1913 (R)
04:35
Tv lica: Nikoleta Novak (R)